Izložbe
Sava Tekelija - veliki srpski dobrotvor
Istorijski muzej Srbije, od 17. decembra do 10. februara.
Izložba koju su je, pod pokroviteljstvom
Minsitarstva kulture Srbije, priredili Matica srpska i njena Galerija, upriličena
je povodom 250 godina od rođenja Save Popovića Tekelije (1761-1842), koja se navršava u
godini na pragu. Ona je zato istorijska, jer je reč o istorijskoj ličnosti,
objasnila je upravnica Galerije Matice srpske Tijana Palkovljević. Ona je
napomenula da izložba pored umetničkog, ima i edukativni karakter jer promoviše
zadužbinarstvo, s ciljem da podstakne neke nove darodavce da poput Tekelije
ostave trajan trag u kulturi i istoriji svog naroda.
Palkovljević je ukazala na veliki značaj koji je Sava Tekelija imao za samu Maticu srpsku, jer je nakon njegove smrti iz kuće u Aradu, po njegovoj želji, sva pokretna imovina preneta u nju. Njegovim zaveštanjem počelo je i prikupljanje kulturne baštine srpskog naroda u okrilju Matice srpske i rad Muzeuma iz koga je kasnije nastao muzej, pa današnja Galerija.
Direktorka Istorijskog muzeja Srbije Ana Stolić ukazala je na značaj Tekelijine ličnosti u istorijografskom smislu, kao i na njegovu moglo bi se reći kontroverznu ličnost koja zaslužuje bolji tretman u smislu modernijeg pristupa njegovoj zaostavštini.
S jedne strane, Tekelija, doktor pravnih nauka i potomak čuvene aradske plemićke porodice Popović, predstavljao je sam vrh u tom staleškom smislu, pa donekle i dekadentnu pojavu, a s druge strane, u istoriji je upamćen kao jedan od najvećih srpskih dobrotvora, primetila je Stolić.
Srpski patriota, dobrotvor i prosvetitelj,
Tekelija je uspostavio najbolji model za sećanje na njegov lik i delo, rečeno
je na konferenciji za novinare, uz podsećanje da bi posle nedavno usvojenog
Zakona o zadužbinama, to trebalo da bude podsticaj onima koji poseduju imetak
da ostave traga za sobom i pomognu svom rodu.
Autori izložbe i publikacije Snežana Mišić i Vladimir Simić su napomenuli da će postavka koja će trajati do 10. februara, imati dva segmenta. Prvi čine portreti Tekelije i arhivska građa, poput osnivačkog pisma Tekelijanuma, prepis njegovog testamenta, odluke o osnivanju Muzeja Matice srpske...
U drugom delu su portreti njegove porodice nastajali tokom jednog veka od početka do kraja 18. veka, a prva tri spadaju u najstarije sačuvane portrete u našoj umetnosti, rekla je Mišić. Publika će moći da vidi i crteže Save Tekelije. Sklonost ka slikarstvu pokazao je tokom studija u Beču, napomenula je ona, dodajući da su svi eksponati iz fundusa Matice srpske i da je ovo prvi put da su izašli iz nje.

