Video & Photo & Paint
yc.rs, agencije
06. 09. 2010
Književnica Dubravka Ugrešić kao slikarka
U Grafičkom kolektivu se u ponedeljak uveče otvara prva samostalna izložba Dubravke Ugrešić proslavljene hrvatske književnica, prve dobitnice nagrade "Meša Selimović" pre četvrt veka, koja je izložbu kolaža nazvala "Početnica za nepismene"
Inicijativa za ovu izložbu potekla je Ugrešičkinog beogradskog izdavača Dejana Ilića, osnivača " Fabrike knjige" koji će za ovu priliku publikovati knjigu sa njenim esejom i reprodukcijama radova kao i tekstom Branka Dimitrijevića.
"Radovi na papiru/kolaži predstavljaju stvaralačku fazu u kojoj se određeni fenomen, prvo izražen rečima, transformisao u vizuelnu predstavu" piše u najavi izložbe.
"Fokusirajući značajnu kulturnu matricu kao što je bukvar, Ugrešićeva problematizuje stvaranje analogije reč-slika (kod dece) jer se slika-vizuelni znak prepoznaje kao "prirodni znak" koji prethodi reči. U isticanju ovih "znakova" autorica i sama razvija laganu kreativnu igru vizuelnih elemenata"piše Dimitrijević.
Kako je objasnio Ilić "Početnica za nepismene" je štampana 1946. u Zagrebu i poslužila kao tematski okvir, a ovim kolažima prethodio je esej "Početnica" u kome umetnica poredi bukvare s kraja 19.veka i iz sredine i s kraja 20.veka"
"Bukvar, ne samo kao temelj pismenosti i osnovni pedagoški model već i kao sredstvo integrisanja u vladajući ideološki sistem i kulturni milje, jedna je od autorkinih preokupacija" nastavlja Ilić
On podseća da je Ugrešićeva, u okviru bavljenja ruskom književnošću i estetikom,u svojim kolažima koristila sovjetski pedagoški model njihovih bukvara iz šezdesetih godina 20.veka kao primarni materijal u koncipiranju sopstvenih likovnih jedinica.
"Ilustracije/kolaži u početnicama (bukvarima) mogu se čitati i kao autorkine reminiscencije na vlastito detinjstvo. Ove tri grupe kolaža sa isečcima iz pomenutih bukvara i dodatim aplikacijama i paus-papirom, kao igra ponavljanja i/ili preklapanja nekoliko nivoa, predstavljaju i svojevrsnu asocijaciju o utopijama socijalizma" objašnjavaju autori izložbe
Dubravka Ugrešić je diplomirala komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je na Institutu za teoriju književnosti u Zagrebu. Sada živi i radi u Amsterdamu Povremeno predaje na američkim i evropskim univerzitetima, piše za evropske novine i časopise. Objavila je knjige priča Poza za prozu (1978), Život je bajka (1983), romane Štefica Cvek u raljama života (1981), Forsiranje romana-reke (1988), Muzej bezuvjetne predaje (1997), Ministarstvo boli (2004), Baba Jaga je snjela jaje (2008), zbirke eseja Američki fikcionar (1993), Kultura laži (1996), Zabranjeno čitanje (2001), Nikog nema doma (2005) i knjige za decu Mali plamen (1971), Filip i sreća (1976) i Kućni duhovi (1988). Sa Aleksandrom Flakerom 1984. priređuje Pojmovnik ruske avangarde. Piše scenarije za film i televiziju (U raljama života, Za sreću je potrebno troje). Knjige su joj prevedene na gotovo sve evropske jezike i nagrađivane su međunarodnim nagradama.
